Četvrtak, 05 Svibanj 2016 22:15

Povijest Stanića na Lugu: Obitelj Nikole „ĆAĆE“ Stanića u prvoj polovini 19. stoljeća

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

 

Povijest prezimena Stanić u duvanjskom kraju vezana je za ime Nikole „Ćaće“ Poljičaka i to je osoba koja je najčešće zapisana u maticama rođenih, umrlih, krštenih i vjenčanih župe Duvno u 19. stoljeću. Živio je sto godina (1785-11.01.1885.), ženio se najmanje dva puta i imao je više od desetoro djece. Bio je u dobrim odnosima s Turcima (htio se čak i „poturčiti“), ali bio je dobar i sa svećenicima. Kroz svoj dugi život stekao je najviše zemlje. Usmena predaja je bogata pričama o toj ipak netipičnoj osobi.

Usmena predaja o Nikoli „Ćaći“ otprilike ide sljedećim tijekom.

U Duvno je došao s Ivanom, ocem od Mije, Jure i Mate. S njima je bio u rodbinskoj vezi, vjerojatno su bili tetkići. No, prilično je nejasno kome od njih je bio tetkić? Ocu ili sinovima? Nadalje, usmena predaja govori da „Ćaća“ i nije bio Stanić, te da je početkom 19. stoljeća bio u najmu kod begova u Mokronogama. Vremenom je postao prilično prisan sa Turcima, te je namjeravao prijeći na islam („poturčiti se“). O razlozima možemo samo nagađati. Po predaji, tu njegovu namjeru spriječili su fratri koji su pomogli da ga Stanići prime kao četvrtog brata u obitelj. Predaja dalje kaže da je prilikom podjele, uzeo trećinu zemlje. Po pričama koje i danas o njemu znaju ispričati stariji, bio je prodoran pa čak i nasilan, tako da je tijekom vremena njegov utjecaj i imetak poprilično narastao.

Analizom župnih matica, u kojima su zapisani datumi i mjesta boravka prilikom krštenja, vjenčanja ili smrti članova obitelji Nikole „Ćaće“ Stanića može se doći do interesantnih informacija i sklopiti mozaik, koji se u velikoj mjeri podudara s usmenom predajom. Naime, prilike u kojima se živjelo početkom 19. stoljeća, odnosi između begova i kmetova u turskoj carevini u tom periodu, te vrijeme i mjesto boravka ukazuju na to da se sve ono što govori usmena predaja moglo i dogoditi.

Kako je „Ćaća“ umro 11. siječnja 1885. godine u 100-toj godini života, jasno je da je rođen 1785. godine, vjerojatno u Poljicima,, te je 10-tak godina bio mlađi od Ivana. Pošto su skupa došli u Brišnik gdje su se i oženili sestrama Lucom i Katarinom, rođenim Bagarić iz Brišnika, pretpostavka je da su bili rodbinski povezani. Možda mu je Ivan bio stric ili stričević jer se evidentno brinuo o mlađem nadobudnom rođaku, ali u svakom slučaju su bili badžanaci. Luca je umrla na Lugu 28.3.1846. godine a Katarina 21.9.1870. godine. U ovom dijelu usmena predaja i podaci iz matica se podudaraju utoliko da su njegova i Ivanova djeca bili tetkići.

Prvi „Ćaćin“ sin Thomam (Toma) rođen je na Kuku, 21.4.1830. godine (boravište na Kuku), a Ivanova kći Petra rođena je u Mokronogama 22.4.1830. godine (boravište Mokronoge). Ovi podaci kombinirani s predajom govore da je Ivan 1830. godine bio na zemlji kod Turaka u Mokronogama, a „Ćaću“ su Turci doveli u najam najkasnije 1834. godine u Mokronoge s obzirom da mu je 15.12.1834. godine u Mokronogama umro sin Ivan u dobi od 13 mjeseci, što ponovno u dobroj mjeri odgovara usmenoj predaji. Kako su u Ivana bila 4 sina, a 25.5.1837. godine kod Blažujića mu je ubijen sin Jakov, pretpostavka je da se „Ćaća“ vratio iz najma u Mokronogama na Lug poslije 1837. godine kada su ga primili za četvrtog brata, jer bi inače prije toga slučaja mogao biti samo peti brat.

Za „Ćaću“ se vezuju i neki paradoksi, pa tako i onaj da je imao pored Tome i dva sina, oba s imenom Ilija. Stariji Ilija rođen je 11.7.1832. godine sa z.ž. Katarinom rođenom Bagarić a umro je 29. siječnja 1913. godine. U maticama umrlih stoji da je Ilijina majka bila Kajda Šoljko, a otac Nikola Stanić. Mlađi Ilija rođen je 20.7.1839. godine a umro 23.12.1905. godine od upale pluća. U maticama umrlih stoji da mu je majka bila Katarina Bagarić a otac Nikola Stanić. Po priči Jandre Stanića toga ljeta 1905. mlađi Ilija natjecao se u koševini sa njegovim djedom Antom, a kako je po njegovoj priči bio lošiji kosac od Ante i to nije htio priznati, tijekom koševine toliko se fizički opteretio da je od tih posljedica umro te godine pred Božić. Inače Jandre ima vrlo interesantnih i argumentiranih priča koje ćemo jednom možda i ispričati.

U tablici 2 . Prikazana je obitelj Nikole „Ćaće“ Poljičaka u prvoj polovici 19. stoljeća.


NAPOMENA: Sve podatke koje navodimo u ovom i tekstovima koji će uslijediti možete zatražiti i provjeriti kod autora. Izvor podataka: matice rođenih, umrlih, krštenih i vjenčanih župe Duvno od 1828.-1896. godine.)

Mate Križanac

 

Pročitano 398 puta

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME